JADRANSKE METEOROLOŠKE PRIČE

PIJAVICE » ZNANSTVENO OBJAŠNJENJE

Ruđer Bošković – o pijavicama na Jadranu

U svojoj meteorološkoj raspravi Sopra il turbine che la notte tra gli XI, e XII Giugno del MDCCXLIX daneggiò una gran parte di Roma dissertazione (Rim, 1749. godine), koja je bila potaknuta pustošenjem koje je u Rimu izazvala olujna pijavica stigavši s mora, Ruđer Josip Bošković navodi da su morske trombe na Jadranu vrlo česte, a poznate su kao šijuni (scioni) ili drugdje pod grčkim imenom sifoni. (Naziv šijun i danas se koristi u Dubrovniku). Bošković dalje kaže da ih je i sam često promatrao kao dječak te opisuje tri takva slučaja. Za jednog nevremena koje je od jugozapada došlo s pučine na kopno kao strašna oluja uz munje, gromove, kišu i tuču, izbrojio je čak 13 pijavica, a često ih je vidio dvije, tri ili četiri u isto vrijeme.

Naslovna stranica Boškovićeve rasprave Sopra il turbine iz 1749. godine.

 

Dio Boškovićevog teksta koji se odnosi na jadranske pijavice.

Trajanje pijavice

Na temelju 29 pijavica opaženih sa sinoptičkih postaja na Jadranu (prema Poje, 2004), dobijena je ova slika o njihovu trajanju:

Najviše (više od 40%) opaženih pijavica trajalo je od 11 do 20 minuta. Zatim slijede pijavice trajanja do 10 minuta, a najrjeđe su one koje traju od 21 do 60 min (oko 20%). Kako se ovi podaci odnose na svega 29 opaženih pijavica, treba ih shvatiti kao ilustraciju, a ne kao pravilo. Ipak, sa sigurnošću možemo reći da velika većina pijavica na Jadranu traje do 20 minuta.

Koliko su česte pijavice na Jadranu?

Kako na meteorološkim postajama ne postoje sustavna motrenja pijavica, podaci o njihovoj učestalosti su nepouzdani. Nadalje, vidokrug postaje je ograničen, pa pojava pijavice može proći nezapaženo. Tako na primjer, morsku pijavicu koja se pojavila kod Bibinja 18. kolovoza 1994., pri čemu je zarotirala trajekt, uništila oko 50 kuća te počupala stabla i električne dalekovode, u svom dnevniku motrenja nije zabilježila ni jedna sinoptička, klimatološka niti kišomjerna postaja. U svakom slučaju, premda se pojavljuju razmjerno rijetko, pijavica na Jadranu svakako ima više no što je zabilježeno (vidi slike 1 i 2). Općenito se javljaju tijekom cijele godine, ali najčešće u jesen, osobito u listopadu i studenom. Budući da pijavice katkad svojim razornim djelovanje učine dosta štete, pri analizi njihove učestalosti mogu pomoći i novinski zapisi. Jedan primjer takve analize prikazan je u tablici 1.

 

(a)

 

(b)

Slika 1. (a) Godišnji hod čestine pojavljivanja morskih pijavica na istočnoj obali Jadrana prema podacima sinoptičkih postaja (link: sinoptička postaja) (prema Poje, 2004). (b) Broj dana s pijavicama tijekom razdoblja 1964-1991. U istom razdoblju u Crikvenici, Senju i Rijeci nije zabilježena ni jedna pijavica (prema Ivančan-Picek i sur., 1995).

 

Slika 2. Godišnji hod ukupnog broja pijavica opaženih na sinoptičkim (link sinoptička postaja) (Hvar, Lastovo, Palagruža, Dubrovnik, Šibenik, Split-Marjan i Rab) te na klimatološkim postajama (link klimatološka postaja). Razdoblja tijekom kojih su pijavice opažene navedena su na slici 1a. (Prema Poje, 2004).

 

Godina

 Dan Mjesto

2000.

 18.01. Voloder

2000.

 08.07. Rovinj

2000.

 01.09. Bilice kod Šibenika

2000.

 03.09. Petrčani, Krk

2000.

 30.09. Pula – Šikići

2001.

 01.09. Hrvace

2001.

 26.09. Lužnjan

2001.

 19.11. Lumbarda na Korčuli

2001.

 23.11. Primošten

2002.

 28.05. Šibenik, Primošten

2002.

 14.07. Zapadna obala Istre

2002.

 11.08. Šolta, Pelješac

2002.

 21.09. Čeprljanda na Ugljanu

2003.

 09.01. Pločice u Konavlima

2003.

 25.08. Petrčani kod Zadra

2003.

 07.10. Zadar

Tablica 1. Pojava pijavica na Jadranu u razdoblju 2000.-2003. prema novinskim izvješćima (Ivančan Picek i Jurčec, 2005).

Kako ocjenjujemo jakost pijavice?

Intenzitet pijavice poput intenziteta tornada možemo klasificirati na temelju Fujita ili TORRO ljestvice. Također, moguće je na temelju Beaufortove ljestvice za jačinu vjetra približno preračunati jačinu vjetra (B) u intenzitet prema Fujita (F) ili TORRO (T) skali:

B = 2(T+4) = 4(F+2)

T = 2F = B/2 -4

F = T/2 = B/4 -2

Što znamo o fizici pijavica

Nad Jadranom se pijavice mogu pojaviti pri prodoru hladnog zraka s kontinenta nad toplu vodenu površinu, gdje more kao veliki izvor vlage dodatno pogoduje razvoju statičke nestabilnosti.

Zbog njihovog razmjerno rijetkog pojavljivanja, nema sustavnih istraživanja pijavica nad Jadranom. Međutim, kako su pijavice u osnovi tornadi manjih dimenzija, saznanja koja postoje za tornade vrijede i za pijavice. 

Literatura