JADRANSKE METEOROLOŠKE PRIČE

BIOMETEOROLOŠKA ISTRAŽIVANJA » ZNANSTVENO OBJAŠNJENJE

Kako vrijeme i klima utječu na ljude?

Različita biometeorološka istraživanja rezultirala su nizom saznanja o utjecaju vremena i klime na ljudski organizam. Ovdje navodimo samo neke:

• Intenzitet boli u ranjenika ovisi o vremenskim uvjetima – bol se pojavljuje pri padu atmosferskog tlaka uz istovremeni porast vlažnosti i temperature (dakle u uvjetima približavanja oluje), a prestaje nakon prolaska oluje. 

• Za kronične bolesnike s respiratornim i kardiovaskularnim problemima nepovoljni su nagli prodori hladnog zraka, popraćeni jakim i mahovitim vjetrom te naglim porastom tlaka zraka. 

• Sunčani dani s malom vlažnošću zraka većini ljudi su najugodniji.

• Velike vrućine, mogu u ljudi uzrokovati toplinski udar, a u najdrastičnijim situacijama i smrt. Zbog lošije termoregulacije teže ih podnose starije osobe i mala djeca. Stoga za vrijeme velikih ljetnih vrućina treba smanjiti tjelesnu aktivnost, piti mnogo tekućine, te što više boraviti u klimatiziranim prostorijama. 

• Vrijeme utječe i na ljudsko raspoloženje, emocije i ponašanje. Tako na primjer rezultati stranih studija pokazuju da su za vrijeme velikih vrućina pozivi policiji zbog nasilja u kući povećani, a samoubojstva učestalija. 

• Poremećaj atmosferskog elektromagnetskog polja, do kojeg dolazi tijekom prelaska atmosferskih fronta, slabi koncentraciju, odnosno produljuje vrijeme reakcije (vrijeme potrebno da osoba reagira na neki podražaj). Stoga su u takvim danima nezgode na poslu i u prometu češće. U nas je broj prometnih nezgoda značajno manji od prosječnog pri anticiklonalnim tipovima vremena ili kada je strujanje u visini sjevernih smjerova. Suprotno tome, dani s brojem nezgoda značajno većim od prosječnog, vezani su uz ciklonalne tipove vremena i općenito popraćeni prijelazom atmosferskih fronta nad našim područjem.

• Prosječna gustoća te učestalost normalne gustoće kostiju veća je što je količina primljene Sunčeve energije veća (vidi sliku).

 Slika prikazuje učestalost normalne gustoće kostiju i prosječnu gustoću u odraslih stanovnica Zagreba, Krapine i Pule te prosječno godišnje Sunčevo zračenje pri tlu (Rožman i sur., 2003). Stanovnice Pule (u kojoj je primljeno Sunčevo zračenje najveće), imaju u prosjeku najveću gustoću kostiju te je u njih patološka gustoća kostiju (osteopenia i osteoporoza) najrjeđa. U stanovnica Zagreba, gdje je zračenje najmanje, prosječna gustoća kostiju je najmanja, a patološka gustoća najčešća.

 

Literatura

Što je toplinski osjet?

Čovjek obično ima sposobnost prilagodbe na širok raspon vanjskih utjecaja. Međutim, prevelik gubitak topline očituje se kao hladnoća, dok prilikom nemogućnosti oslobađanja od viška topline čovjek osjeća neugodnu vrućinu. Toplinski osjet čovjeka ovisi o meteorološkim parametrima, temperaturi i vlažnosti zraka te vjetru i zračenju. Što je temperatura zraka viša čovjeku je toplije, ali ukoliko istovremeno puše vjetar, on će rashladiti ljudski organizam. Vjetar djeluje jače kod niskih, a slabije kod viših temperatura zraka. Vlaga u zraku djeluje posredno preko isparavanja, jer se tijelo oslobađa viška topline znojenjem. U suhom zraku, osjet vrućine je manji zbog brzog isparavanja vode s organizma. U vlažnom zraku čovjek često osjeća sparinu. Tada je osjet vrućine veći jer se znoj zbog zasićenog okolnog zraka slabo isparava i ne ohlađuje organizam. Zračenje od Sunca ili umjetnih podloga kao što su asfalt ili beton dovode toplinu organizmu, a pri nižim temperaturama organizam je gubi. 

Toplinski se osjet može se prikazati pomoću indeksa ohlađivanja i indeksa osjeta ugode koji se računaju na temelju meteoroloških parametara. 

Biometeorološka prognoza

Biometeorološkom prognozom obavještava se javnost o za ljude povoljnim, odnosno nepovoljnim meteorološkim uvjetima. Možete je naći na web stranici Državnog hidrometeorološkog zavoda. Ovdje je prikazana za 5. listopada 2005. (vidi sliku), kada se cijela Hrvatska nalazila pod utjecajem ciklone.

Biometeorološka prognoza za 5. listopada 2005. (Preuzeto sa web stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda). Cijela Hrvatska nalazila se tada pod utjecajem ciklone nad Jadranom. Utjecaj ciklone je biometeorološki nepovoljan. Meteoropati i kronični bolesnici tada imaju poteškoće. One se mogu očitovati glavoboljom, razdražljivošću i smanjenom koncentracijom, a kod kroničnih bolesnika povećanim tegobama.

Indeks ohlađivanja

Indeks ohlađivanja se računa iz brzine vjetra i temperature zraka. On pokazuje da je na Jadranu najhladnije zimi uz buru. Za vrijeme juga se ne osjeća takva hladnoća zbog više temperature zraka. Kada se za vrijeme ljetnih mjeseci uspostavi obalna cirkulacija zraka, u rano poslijepodne je obično svježije nego ujutro. Nadalje u Senju je noćni vjetar jači od danjeg maestrala, pa Senj ima ugodno svježe noći i vruća poslijepodneva. Prema mjesečnim vrijednostima indeksa ohlađivanja dobivenih na temelju višegodišnjih meteoroloških mjerenja, tipovi ohlađivanja se dijele na prehladni, jako podražajni, blago podražajni, poštedni i pretopli.

Prehladni tip pojavljuje se tamo gdje ima dosta bure tijekom godine. Za Senj ovaj tip traje od prosinca do ožujka. 

Jako podražajni tip javlja se zimi na vjetrovitim mjestima. Ukoliko je bura česta, jako podražajni tip traje od studenog do travnja, a ukoliko je učestalo jugo, započinje u prosincu i traje do ožujka. 

Blago podražajni tip potiče organizam na tjelesnu aktivnost kako bi se nadoknadio gubitak tjelesne topline. Prethodi jako podražajnom tipu u jesen te se na njega nastavlja u proljeće. 

Kod poštednog tipa organizam se ne napreže da bi održao toplinsku ravnotežu između sebe i okoline. Javlja se u proljeće najčešće u drugoj polovici travnja, a na vanjskim otocima (Komiža, Mali Lošinj) početkom svibnja. U jesen završava u listopadu. 

Pretopli tip ohlađivanja znači da se organizam ne može osloboditi viška topline. Takve okolnosti traju uglavnom manje od 30 dana tijekom godine. Najranije mogu započeti sredinom lipnja a završavaju krajem kolovoza.

Indeks osjeta ugode (TWH indeks)

Indeks osjeta ugode (TWH) je kombinirani biometeorološki pokazatelj. Računa se iz podataka temperature zraka, relativne vlažnosti zraka i brzine vjetra. Na temelju vrijednosti TWH indeksa osjet ugode dijeli se u devet kategorija (tablica).

Osjet ugode Oznaka
iznimno hladno -4
vrlo hladno -3
hladno -2
svježe -1
ugodno 0
toplo +1
vruće +2
vrlo vruće +3
iznimno vruće +4

Premda Jadran geografski obuhvaća relativno malo područje, na njemu vladaju različiti biometeorološki uvjeti. Istraživanje 20-godišnjeg razdoblja na osam meteoroloških postaja (Rovinj, Crikvenica, Šibenik, Dubrovnik, Rab, Vela Sestrica, Hvar i Palagruža) (Zaninović, 2001) pokazuje da hladno razdoblje općenito traje od prosinca do ožujka, ali jutra i večeri mogu biti hladni već u studenom. U Šibeniku i na Palagruži hladnoća prevladava već u studenom te se tu osjeća zbog jakih vjetrova, a ne zbog niskih temperatura. Hladnoća na Palagruži traje sve do kraja travnja, dok je svibanj svjež. Za razliku od toga, hladno razdoblje u Crikvenici, Veloj Sestrici ili na Hvaru je kraće – u prosincu su samo jutra i večeri hladne, dok su popodneva djelomično hladna samo u siječnju i veljači. Na Jadranu je općenito najugodinije u svibnju i lipnju te u rujnu i prvoj polovici listopada. Tijekom ljeta prevladava toplo vrijeme, a vruće je samo tijekom najtoplijeg dijela dana uglavnom od sredine srpnja do sredine kolovoza. Jedino na Veloj Sestrici kraj srpnja i početak kolovoza su sredinom dana vrlo vrući. 

Na slici 1. je prikazana je prosječna razdioba toplinskog osjeta za Rijeku.

Prosječna razdioba toplinskog osjeta za Rijeku. u 7, 14 i 21 sat tijekom godine u Rijeci prema vrijednostima TWH indeksa za razdoblja 1981-1990 (Penzar i sur., 2001). Od početka prosinca do ožujka u Rijeci prevladava hladno vrijeme. Slijedi razdoblje svježeg vremena tijekom travnja da bi od svibnja do kraja lipnja bilo ugodno vrijeme. Toplo razdoblje prvo započinje tijekom sredine dana krajem lipnja a nastavlja se u srpnju s pojavom vrućih poslijepodneva. Takva situacija se nastavlja kroz prvu polovicu kolovoza te prelazi u ugodno vrijeme s toplim poslijepodnevima do početka listopada. Svježa jutra i večeri te ugodna poslijepodneva karakteristika su prve polovice listopada. Zahladnjenje započinje krajem listopada.

Prognozu osjeta ugode možete naći na web stranici Državnog hidrometeorološkog zavoda. Na slici 2. prikazana je prognoza osjeta ugode za 5. listopada 2005. kada se cijela Hrvatska nalazila pod utjecajem ciklone.

Prognoza osjeta ugode za 5. listopada 2005. Cijela Hrvatska nalazila se tada pod utjecajem ciklone (link ciklona). (Preuzeto sa web stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda). S obzirom na toplinski osjet na Jadranu je svježe (sjever) do ugodno (srednji i južni Jadran). Međutim, biometeorolooška prognoza za isti dan je zbog djelovanja ciklone nepovoljna (vidi biometeorološku prognozu na prethodnoj stranici)).

Literatura