POJMOVNIK - F

Fluid

- bilo koji medij koji ne može podnijeti napetost smicanja, a da pri tom ostane u stanju mirovanja. Kod fluida i najslabija napetost smicanja mora uzrokovati gibanje. Voda i zrak su fluidi.

Fotokemijski smog

- vidi sastav atmosfere.

Fronta

- prijelazno područje na Zemljinoj površini ili krivulja na sinoptičkoj karti koja dijeli dvije zračne mase različitih svojstava (gustoće, temperature, vlažnosti itd.). Razlikujemo toplu i hladnu frontu, te okludiranu frontu. Na sinoptičkim kartama topla fronta se prikazuje crvenom krivuljom s polukrugovima, hladna plavom krivuljom s nazubljenim trokutima, a okludirana fronta ljubičastom krivuljom na kojoj se izmjenjuju polukrug i trokut. 

Topla fronta vezana je uz pritjecanje toplog zraka koji nadire nad područje nad kojim se nalazio hladniji zrak. To se događa kada je brzina u toplom zraku veća nego u hladnome. Frontalna ploha tada je pod malim kutem nagnuta prema Zemljinoj površini Uz frontalnu plohu klizi topao zrak uvis te se zbog toga razvijaju slojeviti oblaci Ci, Cs, As i Ns, gdje iz nimbostratusa pada jednolična oborina. Približavanje tople fronte popraćeno je padom tlaka. Kad fronta prođe, kiša prestane, temperatura poraste, a tlak se prestane smanjivati. 

Hladne fronta vezana je uz prodiranje hladne (gušće) zračne mase i povlačenje tople (rjeđe). Hladan zrak prodire pod topli i gura ga uvis, pa je dizanje toplog zraka burnije nego kod tople fronte. Stoga se uz frontalnu plohu razvijaju grudasti (konvekcijski) oblaci Cu, Sc i Cb, a iz kumulonimbusa pada pljuskovita oborina koja kasnije može prijeći i u trajniju oborinu. Dolazak hladne fronte popraćen je padom temperature, naglim porastom tlaka, povećanjem relativne vlažnosti te razvojem konvekcijskih oblaka i pljuskova. Kako hladna fronta odmiče, razvedrava se a vjetar slabi premda još koji dan može potrajati hladno i nestalno vrijeme. 

Slabije izražene fronte ne moraju biti popraćene oborinom. Tada se uočavaju samo naoblaka, te promjene tlaka i temperature. Međutim, vrlo osjetna topla i hladna fronta nalaze se razvijenim ciklonama (vidi sliku 1). 

Slika 1. Vertikalni presjek kroz topli sektor ciklone i položaji tople i hladne fronte na Zemljinoj površini. Frontalna ploha uz toplu frontu je klinastog oblika, a uz hladnu frontu ima oblik poluvaljka. Na frontalnoj plohi vezanoj uz prodor toplog zraka razvijaju se slojeviti oblaci Ci, Cs, As i Ns, a iz nimbostratusa pada jednolična oborina. Promatrač na tlu uočava oblake i oborinu prije no što osjeti prolazak same tople fronte – odnosno oblaci i oborina nalaze se ispred tople fronte. Na frontalnoj plohi vezanoj uz prodor hladnog zraka razvijaju se grudasti oblaci Cu, Sc i Cb, a iz kumulonimbusa pada pljuskovita oborina. Konvekcijski oblaci i oborina nalaze se iza hladne fronte.

Okludirana fronta je fronta koja dijeli dvije hladne zračne mase u završnom stadiju života ciklone, a topla zračna masa je potisnuta uvis (vidi sliku 2). 

Slika 2. Lijevo: hladna okluzija. Hladan zrak iza hladne fronte hladniji je od hladnog (svježeg) zraka ispred tople fronte te potiskuje uvis i topao i svjež zrak, tj. podvlači se pod svjež zrak ispred tople fronte. Oblačni sustav vezan uz hladnu okluziju ima dosta svojstava oblaka hladne fronte te je u tom slučaju česta grmljavina. Desno: topla okluzija. Hladan zrak iza hladne fronte topliji je od hladnog zraka ispred tople fronte. Stoga se frontalna ploha vezana uz početnu hladnu frontu izdiže u vis, a pri tlu nalazi hladan zrak koji se u početku nalazio ispred tople fronte. Oblačni sustav vezan uz toplu okluziju nalik je oblačnom sustavu tople fronte.

Vidi frontalni pojas (frontalna zona).

Frontalni pojas (frontalna zona)

- prijelazno, relativno usko područje između dviju različitih zračnih masa. Unutar frontalne zone horizontalni gradijenti fizikalnih veličina poput temperature, gustoće, brzine i smjera vjetra i drugih su veći nego unutar svake od zračnih masa (slika 1.). Frontalna zona može biti dugačka nekoliko tisuća kilometara, široka i više od 100 km, a u visinu se može protezati kroz cijelu troposferu te katkad doseže i do donje stratosfere. Nagnuta je pod vrlo malim kutem prema Zemljinoj površini. Kako je širina frontalnog pojasa puno manja od njegove dužine često umjesto o frontalnom pojasu govorimo o frontalnoj plohi pod kojom podrazumijevamo granicu između dviju zračnih masa. Na frontalnoj plohi postoji diskontinuitet gustoće i drugih fizikalnih veličina. 

Slika 1. Lijevo: pogled odozgo na zrelu ciklonu. Prikazane su prizemne izobare te hladna (plavo) i topla (crveno) fronta. ABCD je vertikalni presjek (okomit je na prikazano polje tlaka p). Desno: Frontalne zone vidljive u vertikalnom presjeku ABCD. Prikazano je polje temperature t i polje horizontalnog vjetra. Izoterme su nacrtane punim crnim krivuljama, a vektori horizontalnog vjetra ukazuju na smjer strujanja. (Istočni vjetar prikazan je horizontalnom strijelicom usmjerenom ulijevo, sjeverni vertikalnom strijelicom usmjerenom prema dolje, sjeveroistočni strijelicom usmjerenom od gornjeg desnog prema donjem lijevom kutu itd.) Uočavaju se dvije frontalne zone. Lijeva, čiji su rubovi označeni plavom bojom dijeli toplu (T) od hladne (H na lijevoj strani vertikalnog presjeka) zračne mase i vezana je uz hladnu frontu, a desna (označena crvenom bojom) dijeli toplu zračnu masu (T) od hladnog zraka (H na desnoj strani vertikalnog presjeka) te je vezana uz toplu frontu. Duž frontalnih zona su horizontalni gradijetni temperature i vjetra veći nego unutar samih zračnih masa.

Vidi fronta.

Froudeov broj

- omjer brzine toka i brzine težinskih valova u plitkoj vodi:

 

gdje je U brzina strujanja, g akceleracija sile teže, a h dubina fluida. 

Kada je Fr > 1, strujanje je superkritično (ili nadkritično). Tada je fluid plitak i brzina toka velika. Za Fr < 1, strujanje je subkritično (ili podkritično). Tada je fluid dublji i strujanje je sporije.

Promatramo li strujanje zraka preko planine, koristimo ovaj prikaz Froudeovog broja:

gdje je H visina planine, a N uzgonska frekvencija.

Vrijednosti Froudeovog broja izračunate na temelju rezultata numeričkog modela za jednu epizodu bure možete naći ovdje.

Fujita ljestvica

- ljestvica za ocjenu jakosti tornada i pijavice. Prikladnija je za američke uvjete. Za tip izgradnje i stupanj naseljenosti srednje Europe prikladnija je TORRO ljestvica. 

Furijal

- naziv vjetra potječe od mletačkog furian (bijesan), a upotrebljava se za jak jugozapadni vjetar koji se pojavljuje nakon jugoistočnog vjetra. Tako se naziva i jugoistočni udar vjetra u Kvarnerskom zaljevu na ušću Rječine. Neki pod tim nazivom podrazumijevaju jake udare vjetra iz smjerova od jugozapadnog do jugoistočnog. Naziv furijal ne bi trebalo koristiti u struci.

 

• početna stranica
• o projektu
• jadranske meteorološke priče
• pojmovnik
• on-line meteorološki tečajevi i literatura
• linkovi