POJMOVNIK - B

Barički sustav

- dio atmosferske cirkulacije sinoptičkih razmjera koji se odlikuje karakterističnim poljem tlaka i pripadnim poljem strujanja (npr. ciklona, anticiklona, dolina, greben).

Baroklini poremećaj

- također se zove i baroklini val. Bilo koja putujuća ciklona popraćena jakom baroklinošću. (Kako se ciklone premiještaju prevladavajućom zapadnom zonalnom strujom ovdje u osnovi podrazumijevamo gibanje ciklone prema istoku). Baroklinost se na sinoptičkim kartama manifestira gradijentima u polju temperature prikazanom na izobarnim plohama, vertikalnim smicanjem vjetra, naginjanjem dolina s visinom (tako da se osi dolina na različitim izobarnim plohama ne nalaze nad istim područjem već se s visinom sve više pomiču, najčešće ulijevo) te velikim brojem solenoida. Usporedi s barotropnim poremećajem. 

Vidi baroklinost.

Baroklinost

- stanje fluida u kojem izopikne plohe, izosterne plohe ili izotermne plohe presijecaju izobarne plohe. Mjera baroklinosti je broj jediničnih izobarno-izosternih solenoida. Vidi sliku 1. U baroklinoj atmosferi postoji termalni vjetar. 

Slika 1. Vertikalni presjek kroz baroklinu atmosferu. Crnim linijama prikazane su izopikne ili izotermne ili izosterne plohe, a crvenim izobarne plohe. Solenoid je 'cijev' definirana dvjema susjednim izobarnim i dvjema susjednim izosternim (ili izotermnim ili izopiknim) plohama. Što je baroklinost jača to je broj solenoida veći. Usporedi s barotropnošću.

Barotropni poremećaj

(1) Valoviti poremećaj u dvodimenzionalnom toku (tj. horizontalnoj zračnoj struji) koji nastaje zbog promjene vertikalne komponente relativne vrtložnosti osnovne struje (x) i/ili varijacije Zemljine vrtložnosti (varijacije Coriolisovog parametra f). Takav poremećaj naziva se još i Rossbyjev val.

(2) Atmosferski val ciklonalnih razmjera u kojem se osi grebena i dolina na različitim izobarnim plohama nalaze nad istim područjem. Usporedi s baroklinim poremećajem.

Barotropnost

- stanje fluida u kojem se izopikne plohe, izosterne plohe ili izotermne plohe podudaraju s izobarnim plohama. U barotropnoj atmosferi nema ni solenoida (vidi baroklinost) niti termalnog vjetra. 

Vidi baroklinost.

Beaufortova ljestvica

- ljestvica za ocjenjivanje jačine vjetra prema njegovim učincima.

 

Jačina (Bf) Naziv Brzina Maksimalna visina valova (m)
  kmh-1 ms-1 kt Unutarnja mora, blizina obale Pučina
0 Tišina

<1

0-0.2

<1

-

 -
1 Lahor

1-5

0.3-1.5

1-3

0.1

 0.1
2 Povjetarac

6-11

1.6-3.3

4-6

0.2

 0.3
3 Slabi vjetar 

12-19

3.4-5.4

7-10

0.6

 1
4 Umjereni vjetar

20-28

5.5-7.9

11-16

1

 1.5
5 Umjereno jaki vjetar

9-38

8.0-10.7

17-21

2

 2.5
6 Jaki vjetar

39-49

10.8-13.8

22-27

3

 4
7 Žestoki vjetar

50-61

13.9-17.1

28-33

4

 5.5
8 Olujni vjetar

62-74

17.2-20.7

34-40

5.5

 7.5
9 Jaki olujni vjetar

75-88

20.8-24.4

41-47

7

 10
10 Orkanski vjetar

89-102

24.5-28.4

48-55

9

 12.5
11 Jaki orkanski vjetar

103-117

28.5-32.6

56-63

11.5

 16
12  Orkan

>118

>32.7

>64

14

 -

Biometeorologija

- dio meteorologije koji proučava utjecaj vremena i klime na žive organizme. Velik dio biometeroloških istraživanja usmjeren je na ljude i njihovo zdravlje. Osjetljivost na vrijeme naziva se meteorotropizam te je stvarni fiziološki fenomen, koji je utemeljen na zakonima fizikalne kemije i elektrofiziologije. Pri promjeni vremena organizam se istovremeno treba prilagoditi cijelom nizu novonastalih uvjeta – poput drugačijeg atmosferskog tlaka, temperature, vlažnosti zraka, elektromagnetskog polja i drugog. Kako je sposobnost organizma da se prilagodi vanjskim meteorološkim uvjetima individualna, a ovisi i o zdravstvenom stanju pojedinca, to neki ljudi bez ikakvih problema podnose nagle vremenske promjene i nepovoljne vremenske uvjete (poput velikih vrućina ili hladnoća), dok su drugi, koje nazivamo meteoropati, na njih posebno osjetljivi. 

Vidi biometeorološka istraživanja jadranskog područja. 

Boltzmannova konstanta (k)

- k = R*/NA = 1.3806 . 10-23 J K-1,

gdje je R* univerzalna plinska konstanta, a NA je Avogadrov broj.

Vidi univerzalna plinska konstanta, Avogadrov broj, jednadžba stanja idealnog plina. 

Boyleov zakon

- Robert Boyle 1662. godine na temelju laboratorijskih eksperimenata otkriva da je tlak plina p konstane mase m i konstantne temperature T obrnuto proporcionalan volumenu plina V

pV = k1 (uz m = konst. i T = konst.), 

gdje je k1 konstanta proporcionalnosti (koja je konstantna samo za konstantnu temperaturu, a općenito je k1 = k1 (T)). Četiri godine kasnije isti zakon otkriva i francuski fizičar Edme Mariotte, pa se ovaj zakon katkad naziva i Boyle-Mariotteov zakon. Boyleov zakon nije potpuno točan za sve realne plinove, ali je dobra aproksimacija za permanentne plinove (poput H2, O2, N2 i He), koji se teško likvificiraju (teško prelaze u tekuće stanje). Kod niskih tlakova Boyleov zakon vrijedi i za sve realne plinove. 

Brunt-Wäisälä frekvencija (uzgonska frekvencija) (N)

- frekvencija vertikalnih oscilacija česti statički stabilnog (stratificiranog) fluida. Kvadrat Brunt-Väisäläove frekvencije je

gdje je g akceleracija sile teže. Potencijalna temperatura i gustoća ρ su funkcije visine z. 

Pomaknemo li čest duž vertikale, ona će početi vertikalno oscilirati samo ako je N realan broj. Uvjet N2>0 ujedino znači i da je /z>0, odnosno ρ/z<0, dakle vertikalne oscilacije postoje samo u statički stabilnom fluidu. 

Pomaknemo li čest duž vertikale u statički neutralnoj atmosferi (N2=0, odnosno /z=0, odnosno ρ/z=0), ona će ostati u novom položaju. 

Čest pomaknuta vertikalno u statički nestabilnoj atmosferi (N2<0, odnosno /z<0, odnosno ρ/z>0) nastaviti će se sve više udaljavati od početnog položaja – drugim riječima, poremećenje će se amplificirati.

Burin

- slab vjetar duž hrvatske obale Jadrana. Smjer puhanja burina podudara se sa smjerom bure. Pod burinom podrazumijevamo 1) slabu buru; ili 2) vjetar nastao superpozicijom noćne grane obalne cirkulacije i cirkulacije obronka, ako to rezultantno strujanje ima smjer bure. Burin nije mahovit i puše uglavnom ljeti.