JADRANSKE METEOROLOŠKE PRIČE

MAGLA

Loša vidljivost, magla ili sumaglica u atmosferi nastaju u vezi s pretvorbama vode u atmosferi, a može biti opasna i za kopneni promet i za plovila na moru. Duge noći, kad se zrak ižaravanjem može znatnije ohladiti, i visoka relativna vlažnost pogoduju kondenzaciji vodene pare i nastanku tzv. radijacijske sumaglice ili magle. Druga okolnost koja pogoduje kondenzaciji vodene pare i nastanku magle ili sumaglice jest advekcija vlažne zračne mase iznad hladnije podloge, kopnene ili morske, pa stoga i naziv advekcijska sumaglica ili magla.

Magla se sastoji od vrlo sitnih kapljica (polumjera 2-130 μm) ili ledenih kristala koji su toliko lagani da lebde u zraku. Vidljivost pri magli je manja od 1 km, no može biti u pojedinim situacijama i manja od 50 m, naročito na području uz zapadnu istarsku obalu. Tamo se magla i najčešće javlja na Jadranu, i preko deset dana u godini, no bilježi se i u srednjem Jadranu, gdje može izazvati poteškoće u pomorskom prometu zbog nenaviklosti stanovništva.

Magla se učestalo pojavljuje baš u zimskim mjesecima, a u sjevernom Jadranu nastaje tako što zagrijani zrak dolazi od rijeke Po do sjevernog Jadrana gdje je more dosta hladno, pa kad dođe malo vlažnog i toplog zraka, on se ohladi i pojavljuje se u obliku magle. Ta vrsta magle nema bitne razlike u sastavu od oblaka pri dnu, pa zapravo ispada da za vrijeme magle dan ili nekoliko dana živimo u oblacima.

Novinski članci

 

znanstveno objašnjenje »

 

 

Magla u Uvali Plemići, Ljubački zaljev. Snimio D. Petriciolli.