POJMOVNIK - V

Valovi

(1) Općenito bilo koji oblik svojstva za koji se može uočiti periodičnost u vremenu i/ili prostoru. U meteorologiji je to npr. periodičnost u horizontalnom polju strujanja kod Rossbyjevog ili ciklonalnog vala itd.

(2) Poremećenje površine mora generirano vjetrom i silom težom i/ili površinskom napetošću.

(3) Neugodno vrijeme koje zahvaća veći prostor i traje dulje vrijeme (poput toplinskog vala, vala hladnoće itd.).

Vertikalni temperaturni gradijent (g)

- opadanje temperature (T) s visinom (z):

g = - T/z.

Vidi krivulju stanja, gradijent.

Vidljivi spektar

- elektromagnetsko zračenje valnih duljina u rasponu od 400 do 700 nm.

Vidi radijacijsko-apsorpcijska svojstva sustava Zemlja-atmosfera.

Virtualna potencijalna temperatura (q_v)

- potencijalna temperatura suhog zraka (K) čija je virtualna temperatura T_v:

gdje je p je tlak (hPa), p₀ je referentni tlak (obično se uzima p₀ = 1000 hPa), R_m je specifična plinska konstanta vlažnog zraka, a c_pm je specifična toplina vlažnog zraka čiji je omjer miješanja r.

Virtualna temperatura (T_v)

- temperatura koju bi imao suhi zrak, takva da mu gustoća i tlak budu jednaki gustoći i tlaku vlažnog zraka čija je temperatura T, tlak p i specifična vlažnost _q, odnosno tlak pare e i omjer miješanja r.
Tada su jednadžbe stanja:

p = ρR_dT_v (za suhi zrak);

p = ρR_mT (za vlažni zrak);

gdje su R_d i R_m specifične plinske konstante suhog i vlažnog zraka.

Izjednačavanjem gornjih jednadžbi uz R_m R_d (1+0.605 r) dobivamo:

T_v = T R_m/R_d T (1+0.605 r).

Tv je teorijska veličina koja odražava sadržaj vlage u zraku. Kako je 0.605 r << 1, Tv se općenito malo razlikuje od T. Iznad atmosferskog graničnog sloja, gdje je zrak suši nego u manjim visinama, možemo pretpostaviti da je T_v T.

Viskoznost

- (unutarnje trenje). Svojstvo fluida da prenosi impuls samo slučajnim gibanjem pojedinačnih molekula, a ne zajedničkim gibanjem molekula u koherentnim grupama. Viskoznost je posljedica postojanja gradijenata u polju brzine. Ponekad se viskoznost opisuje kao trenje fluida budući da prigušuje gradijente brzine, odnosno njome se fluid odupire gibanju. Postoji dinamička i kinematička viskoznost.

Vidi sila trenja.

Vjetar

- gibanje zraka u odnosu na Zemlju. Kako su vertikalne komponente atmosferskih gibanja relativno male, meteorolozi pod pojmom vjetar najčešće podrazumijevaju njegovu horizontalnu komponentu, odnosno komponentu koja je približno paralelna sa Zemljinom površinom. Vjetar je vektor (posjeduje i smjer i brzinu).

Vidi cirkulaciju, turbulenciju, geostrofički vjetar, gradijentni vjetar, obalnu cirkulaciju, cirkulaciju obronka, Beaufortovu ljestvicu, vjetrove na Jadranu.

Vlažnost zraka

(1) Količina vodene pare u zraku. Postoji više mjera vlažnosti zraka poput apsolutne vlažnosti, tlaka vodene pare, omjera miješanja, specifične vlažnosti, relativne vlažnosti i drugih.

(2) Svojstvo zraka koji sadrži vodenu paru.

(3) Popularan naziv za relativnu vlažnost.

Vodena para

- vodena tvar u plinovitom agregatnom stanju u uvjetima u kojima je temperatura niža od vrelišta. Za razliku od plina, para je plinovito stanje u kojem se pri temperaturi nižoj od vrelišta nalazi manji dio tvari zbog toga što pojedine molekule zbog svoje kinetičke energije napuštaju tekuću fazu (isparavaju). To se npr. događa u Zemljinoj atmosferi gdje imamo vodenu paru, a ne plin H₂O.

Vidi sastav atmosfere, plin, radijacijsko-apsorpcijska svojstva sustava Zemlja-atmosfera, promjena agregatnog stanja, Clausius-Clapeyronova jednadžba.

Vrijeme

- ukupnost atmosferskih pojava (npr. padanje snijega, grmljavina...) i stanja atmosfere (temperatura, tlak, vlažnost zraka...) u određenom trenutku na određenom mjestu. Kako se pojave i stanja atmosfere tijekom dana i iz dana u dan mijenjaju u promatranom mjestu, a razlikuju se u nekom trenutku od mjesta do mjesta, vrijeme u meteorološkom smislu povezano je s mjestom i trenutkom promatranja.

Vrtložnost

- vidi pdf dokument.