POJMOVNIK - O

Obalna cirkulacija

Oblaci

- vidljive nakupine sitnih kapljica vode i/ili kristala leda u troposferi. Vodeni oblaci sastoje se isključivo od vodenih kapljica, ledeni od kristalića leda, a mješoviti i od kapljica i od kristala. Oblak nalazi pri tlu, nazivamo ga magla.

Oblaci se dijele u 10 osnovnih rodova (slika 1). Prema visini podnice oblaka dijelimo ih na visoke (Ci, Cc i Cs), srednje (Ac, As i Ns i niske (Cu, Sc, St i Cb) (slika 1). U umjerenim geografskim širinama visoki oblaci nalaze se na visinama od 5 do 13 km, srednji na visinama između 2 i 7 km, a niski na visinama do 2 km nad tlom. Kako debljina troposfere raste od polova prema ekvatoru, to su podnice oblaka u polarnim područjima bliže tlu no u umjerenim širinama, a u ekvatorijalnom području su udaljenije od tla. Visoki oblaci sastoje se isključivo od ledenih kristala i iz njih nikad ne pada oborina.

Latinske riječi sadržane u imenima rodova oblaka govore o njihovoj strukturi, odnosno karakteristikama. Riječ cirrus ukazuje da je oblak vlaknaste su strukture, stratus da je slojevit, cumulus da je grudast (što ukazuje na to da je oblak nastao konvekcijom), a nimbus da iz oblaka pada oborina.

Slika 1. Deset osnovnih rodova oblaka (Ci, Cc, Cs, Ac, As, Ns, Cu, Sc, St, Cb) i njihov položaj u troposferi.

Vidi magla, kondenzacija, sublimacija.

Oborina

- tekuća ili krute vodene čestica koje potječu iz atmosfere, a padaju iz oblaka ili magle na tlo. U širem smislu pod oborinom se podrazumijevaju i tekući ili kruti proizvodi vodene pare koji se izlučuju na tlu i predmetima, poput rose, mraza ili inja.

Vidi količinu oborine, intenzitet oborine.

Omjer miješanja

- omjer mase vodene pare m_v i mase suhog zraka m_d u vlažnoj česti zraka čija je masa m_m = m_v+m_d

r = m_v/m_d. (1)

Kako je masa jednaka umnošku volumena V i gustoće r, to je

r = r_vV/(r_dV) = r_v/r_d, (2)

gdje su r_v i r_d gustoće vodene pare i suhog zraka. Gustoća vodene pare u atmosferi puno je manja od gustoće suhog zraka (r_v <<r_d ). Stoga je u meteorološkoj praksi uobičajeno omjer miješanja izražavati u gramima vodene pare po kilogramu suhog zraka. Međutim, u teorijskim proračunima treba omjer miješanja izražavati kao racionalni broj bez dimenzija (kg/kg).

Gustoće se ne mjere rutinskim meteorološkim mjerenjima. Stoga je za prikaz omjera miješanja prikladniji izraz koji se iz jednadžbe (2) dobije primjenom jednadžbe stanja idealnog plina

r = (e/R_vT)/(p_d/R_dT) = R_de/(R_vp_d) = (R_d/R_v)e/(p–e) = ee/(p–e), (3)

gdje je e tlak vodene pare, p_d je tlak suhog, a p vlažnog zraka (po Daltonovom zakonu p = p_d+e). R_d i R_v su specifične plinske konstante suhog zraka i vodene pare, a e je jednak R_d/R_v.

Ako je čest zraka zasićena vodenom parom, tada je omjer miješanja jednak maksimalnom mogućem omjeru miješanja r_s. Tada jednadžba (3) glasi

r_s = (R_d/R_v)e_s/(p–e_s),

gdje je e_s maksimalni (ravnotežni) tlak vodene pare.

Onečišćujuće tvari (polutanti)

- tvari u tekućoj, plinovitoj ili krutoj fazi, koje se u atmosferi nalaze u koncentracijama opasnim po živa bića. U atmosferu dolaze prirodnim putem (npr. emisijom vulkana, šumskim požarima i drugim), te ljudskom aktivnošću. Neke od tih tvari prirodni su sastojci čiste atmosfere, ali se u čistoj atmosferi nalaze u manjim koncentracijama, te ih tada ne smatramo polutantima (vidi sastav atmosfere). Drugi pak postoje samo u onečišćenoj atmosferi. Posljednjih desetljeća intenzivno se proučavaju različiti aspekti i posljedice antropogenog onečišćenja atmosfere (poput kiselih kiša, ozonske rupe, globalnog zatopljenja, pojave ozona pri tlu i drugog).

Vidi sastav atmosfere, učinak staklenika.

Osunčavanje

- vidi insolacija.

Ozonosfera

- vidi sastav atmosfere.

Ozonska rupa

- vidi sastav atmosfere, Dobsonova jedinica.