POJMOVNIK - L

Laminarno strujanje

- suprotno od turbulentnog. Strujanje fluida koje se događa u paralelnim slojevima. Pri laminarnom strujanju nema makroskopskog miješanja fluida iz različitih slojeva. Razmjena čestica fluida kroz laminarne slojeve događa se samo molekularnom difuzijom koja je oko milijun puta manje efikasna od turbulencije. Primjer laminarnog strujanja je tok vode iz slavine pri manjim brzinama (vidi sliku 1).

Slika 1. Kod laminarnog strujanja mlaz vode je proziran, a brzine su najveće u središtu mlaza, dok se idući prema rubovima brzina smanjuje zbog trenja. Kad slavinu odvrnemo jače, tako da brzina vode postane veća od kritične brzine, tok postaje turbulentan. Voda se zamuti, jer turbulentni vrtlozi u mlaz uvuku i okolni zrak.

Vidi Richardsonov broj, dinamička nestabilnost, turbulencija, turbulentno strujanje.

Latentna toplina

- toplina koju tvar dobije ili izgubi pri izotermnoj promjeni agregatnog stanja. Da bi uzorak prešao iz krutog u tekuće ili plinovito te iz tekućeg u plinovito stanje, treba mu dodati energiju (toplinu). Pri prijelazu iz plinovitog u tekuće ili kruto te iz tekućeg u kruto stanje, latentna toplina se oslobađa i odlazi u okoliš. Latentna toplina jednaka je razlici specifičnih entalpija dviju faza iste tvari na jednakoj temperaturi.

U meteorologiji su važne promjene faze vodene tvari:

• pri isparavanju tekuće vode / kondenzaciji vodene pare troši se / oslobađa L_lv = 2.501 • 10⁶ J kg^-1,

• pri taljenju leda / smrzavanju vode troši se / oslobađa se L_il = 3.337 • 10⁵ J kg^-1;

• pri sublimaciji / prijelazu vodene pare u led troši se / oslobađa L_iv = 2.234 • 10⁶ J kg^-1.

Vidi senzitivna toplina, isparavanje, kondenzacija, Clausius-Clapeyronova jednadžba.

Lom vala

- složena pojava pri kojoj se površina vala nabire i naginje, pri čemu valna kresta putuje brže od ostatka vala (vidi sliku) te val konačno puca. Valovi se često lome na morskoj obali. U atmosferi do loma valova može doći na primjer pri Kelvin-Helmholtzovoj nestabilnosti. Lom valova može uzrokovati miješanje fluida (npr. uvlačenje zraka u morsku vodu) i turbulenciju. Valovi se lome iz različitih razloga, na primjer zbog nailaska na strmu obalu, interakcije s drugim valovima, primitka energije vjetra (koja uzrokuje naginjanje valova i njihovu nestabilnost) itd.

Kreste valova putuju brže od donjih dijelova, valovi se naginju, a njihovi vrhovi počinju se ‘namatati’.